Tajanstveni Stonehenge

Stonehenge je najvažnija prapovijesna građevina u Europi. Izgleda kao da je neka rasa divova pokušala sagraditi hram od masivnih kamenih blokova i nikada nije dovršila posao. Krug načinjen od velikog kamenja stoji osamljeno na otvorenu i povišenu dijelu ravnice, tek 16 km sjeverno od Salisburiya u južnoj engleskoj grofoviji 

Wiltshire. Mnogi su se pitali s kojom svrhom je postavljeno ovo kamenje ili pokušavali saznati njegovi značenje.

            Arheolozi sada smatraju da dosta znaju o ovom misterioznom spomeniku. Najranije ovdje izgrađene konstrukcije potječu iz razdoblja od mlđeg kamenog doba do rano brončanog doba, dok se glavna građevina datira u razdoblju između ranog i kasnog brončanog doba. Sastoji se od četiri koncentrična kruga kamenja. Najveći vanjski krug ima promjer oko 30 metara, ali iza njega postoji prstenast nasip, a još dalje je kržni jarak promjera oko 102 metra. Spomenik je djelomično obnovljen 1958., kad je nekoliko srušenih kamenih blokova i pripadajućih poprečnih greda vraćeno u prvobitni položaj. Stonehenge je sustavno profaniran u rimska vremena i njegov današnji izgled uvelike je onakav kakav je bio nakon tog oskvrnuća. Pronađeni su dokazi o mnogo složenijoj strukturi nego što je ona koju danas vidio.

 

PJEŠČENJK ZA KULTNI SPOMENIK

            Oko tisuću godina nakon prvobitne izgradnje na Stonehengeu, vjerojatno tijekom ranog brončano doba, podignuti su prvi megaliti od pješčanika koji su tvorili krug kamenih stupova ili sarsen kamenja. Bili su visoki oko 4,5 metra, a na njima je stajalo slično kamenje položeno poput nadvratnika tako da su bili povezani jedan s drugim. Svaki od tih kamenih blokova težak je oko 28 tona, a vrste kamena od koje su načinjeni ne 

postoji u okolici, što znači da su morali biti doneseni ovamo s neke značajne udaljenosti. Osim pješčenjaka, tu je i plavi kamen, točkasti dolerit, kao i primjerci riolita i vulkanskog pepela. Plavo kamenje dolazi sa sjevernih obronaka planina Prescelly Mountains i Walesa, a za veliki"oltarni kamen" smatra se da je došao iz Pembrokeshirea, također u Walesu.

ZAPANJUJUĆI PRIJEVOZNIČKI PODVIG

            Čini se da su neki od ovih kamenih blokova bili dopremljeni u Stonehengeu iz kamenoloma udaljenih i

više od 290 kilometara. Ljudi koji su to činili vjerojatno su gurali kamenje po balvanima dok nisu bili u mogućnosti utovariti ih na splavi i poslati ih morem ili možda uz rijeku Avon sve do mjesta gdje su ih opet morali prenositi kopnom kotrljajući ih preko balvana. Graditlji tih spomenika morali su također posjedovati veliku vještinu 

kako bi mogli podići teško kamenje u odgovarajući položaj, a potom na vrh postaviti goleme kamene nadvratnike. Ime Stonehenge odnosi se na "viseće kamenje", međutim arheolozi zovu henge sve takve kružne neolitičke spomenike.

            Stonehenge nije ozbiljno proučavan sve do 17. stoljeća kad je britanski istraživač John Aubrey otkri 56 jama u unutrašnjem nasipu, koje su sada poznate kao 

"Aubryjeve jame", a sadržavale su ljudske kosti i drveni ugljen. Tko su bili ti ljudi i zašto su pokopani ovdje, na očigledno važnu mjestu, obavijeno je velom misterije baš kao i mnoge druge stvari vezane uz Stonehenge.

            Smatra se da je Stonehenge bio izgrađen u ritualne svrhe. Računalni modeli ukazuju na to da su se pomoću ovog spomenika mogli predvidjeti ljetni i zimski solsticiji, proljetni i jesenski ekvinociji kao i pomrčine Sunca i Mjeseca, a služio je i kao kalendar.